
Tumori mozga
Šta je rak pluća?
Rak pluća je nastanak mase (tumora) u plućima kao posledica nekontrolisanog i nepotrebnog razmnožavanja ćelija u inače zdravom plućnom tkivu. Ta masa se zatim povećava na svom početnom mestu i kasnijim fazama invazira okolna tkiva, a zatim i udaljene organe (jetru, kosti, mozak itd.) širenjem putem krvotoka. Među svim vrstama karcinoma, rak pluća je najčešći uzrok smrti kod muškaraca i drugi najčešći uzrok smrti kod žena. Oko 1,3 miliona ljudi godišnje umre od raka pluća širom sveta. Ipak, savremene metode lečenja produžile su preživljavanje i poboljšale kvalitet života.
Koje vrste raka pluća postoje?
Rak pluća se deli u dve glavne grupe koje obuhvataju različite tipove ćelija i zahtevaju različite metode lečenja:
Nesmalićelijski karcinom pluća (NSCLC)
Smalićelijski karcinom pluća (SCLC)
Smalićelijski karcinom pluća karakteriše se brzom progresijom i prisustvom udaljenih metastaza već prilikom postavljanja dijagnoze. Nesmalićelijski karcinom pluća čini 85% slučajeva, dok ostatak čini smalićelijski karcinom.
Koje su faze raka pluća?
Za određivanje stadijuma raka pluća koriste se sledeće dijagnostičke metode:
CT – kompjuterizovana tomografija
MRI – magnetna rezonanca
PET/CT – pozitronska emisiona tomografija sa CT-om
Scintigrafija kostiju
Medijastinoskopija / medijastinotomija – invazivne metode kojima se proverava da li se rak proširio na limfne čvorove u grudnom košu
Kod smalićelijskog raka pluća stadijumi se dele na lokalizovanu i metastatsku bolest. Kod nesmalićelijskog raka pluća postoje četiri stadijuma – prvi i drugi označavaju lokalizovanu bolest, dok treći i četvrti uključuju širenje na udaljene organe putem limfnog i krvnog sistema.
Koji su simptomi raka pluća?
Bolest često ne izaziva izražene tegobe sve do uznapredovalih stadijuma. Odsustvo simptoma u ranoj fazi čini ovaj rak veoma opasnim. Na rak treba posumnjati ukoliko se jave sledeći znaci, naročito kod pušača:
Hronični kašalj koji traje i van sezonskih infekcija
Progresivna otežano disanje
Krv u ispljuvku
Oštar bol u grudima koji se širi ka leđima (naročito između lopatica)
Neobjašnjiv gubitak težine
Promuklost, šištanje u plućima i ekstremni umor
Kod nekih pacijenata mogu se javiti simptomi poput kašlja, otežanog disanja i neprijatnosti u grudima čak i u ranoj fazi, ali se rak često slučajno otkriva putem RTG-a ili CT-a snimljenog iz drugih razloga.
Koje metode se koriste za dijagnozu raka pluća?
Vaš lekar može tražiti jednu ili više dijagnostičkih procedura:
RTG grudnog koša
CT grudnog koša
PET/CT snimanje ukoliko se uoči abnormalnost
Biopsija mase radi mikroskopske analize
Metode biopsije:
Bronhoskopija – tanka cev sa svetlom se uvodi kroz usta u disajne puteve i uzima se uzorak tkiva sa sumnjivog mesta.
Aspiracija iglom – igla se ubacuje kroz grudni koš i pod kontrolom snimanja se uzima uzorak iz tumora.
Toracenteza – uzorak tečnosti koja okružuje pluća.
Torakotomija – hirurško otvaranje grudnog koša radi direktnog uzimanja uzorka iz tumora.
Ako se u uzorku potvrdi prisustvo ćelija raka, sprovode se dodatne analize kako bi se utvrdio stadijum bolesti.
Koji su faktori rizika za rak pluća?
Aktivno pušenje cigareta, cigara i lula
Pasivno pušenje (izloženost duvanskom dimu)
Izloženost toksičnim gasovima i azbestu
Zagađenje vazduha
Plućne bolesti (npr. prethodna tuberkuloza)
Rizik od ponovnog javljanja bolesti je veći kod osoba koje su već imale rak pluća. Povećani rizik imaju i osobe koje rade u sledećim industrijama: rudarstvo, tekstilna industrija, plastika, petrohemija, boje i lakovi, metalurgija i brodogradnja.
Metode lečenja raka pluća
Nesmalićelijski karcinom (NSCLC):
Lečenje zavisi od stadijuma bolesti. Najčešće se koristi hirurgija kao prva linija terapije. Radioterapija i hemoterapija se koriste za usporavanje rasta tumora i ublažavanje simptoma.
Smalićelijski karcinom (SCLC):
Većina pacijenata ima metastaze već prilikom dijagnoze, pa se hirurgija koristi retko. Hemoterapija je glavni oblik terapije i koristi se za uništavanje ćelija raka u plućima i drugim delovima tela. Radioterapija mozga može se koristiti preventivno – to se zove profilaktička kranijalna radioterapija, kako bi se sprečilo širenje raka na mozak.
U zavisnosti od veličine, proširenosti i patološkog tipa tumora, primenjuju se sledeći oblici lečenja:
Hirurgija (odstranjivanje tumora)
Hemoterapija (lekovi koji uništavaju ćelije raka): može biti neoadjuvantna (pre operacije) i adjuvantna (posle operacije)
Radioterapija (zračenje tumora)